1804
Ane Endepandans
Endepandans deklare premye janvye.
KI PEYI NOU VLE!
What Have We Done Since our Independence?
Endepandans 1804 la te pwomèt plis pase yon drapo: li te pwomèt diyite, souverènte ak yon lavi kote pèp la ta deside avni li.
Dènye aktyalizasyon:
Dat ak enfòmasyon istorik yo site sous ki nan lis la. Entèpretasyon ak opinyon yo make kòm analiz.
1804
Ane Endepandans
Endepandans deklare premye janvye.
150 milyon fran
Endamnite Lafrans te mande an 1825
Montan inisyal la te redui pita.
1915–1934
Dire okipasyon Etazini
Diznèf ane ant kòmansman ak retrè.
1987
Konstitisyon demokratik
Tèks la te amande pita; sous la prezante vèsyon konsolide a.
1982
Pak Nasyonal Istorik nan UNESCO
Sit la gen Sitadel, Sans-Souci ak Ramiers.
2021
Soup joumou nan patrimwàn imateryèl
UNESCO enskri konesans ak pratik soup la.
2
Lang ofisyèl nan Konstitisyon an
Kreyòl ak franse.
Endepandans 1804 la te pwomèt plis pase yon drapo: li te pwomèt diyite, souverènte ak yon lavi kote pèp la ta deside avni li.
Revolisyon Ayisyen an kraze sistèm esklavaj kolonyal la epi kreye premye repiblik nwa endepandan nan epòk modèn nan.
Pwomès la te genyen egalite devan lalwa, pwoteksyon tè a, ak dwa pou jenerasyon kap vini yo viv lib.
Men libète politik pa t otomatikman pote enstitisyon solid, jistis sosyal oswa pwosperite pataje.
Chak jenerasyon resevwa menm kestyon an: kijan pou fè souverènte tounen sèvis piblik, sekirite ak opòtinite pou tout moun?
Yon peyi lib, jis, edike ak pwospè.
Pwoteje diyite moun, byen piblik ak règ demokratik yo.
Simonte divizyon, feblès enstitisyonèl ak presyon entènasyonal.
Citadelle Laferrière: National History Park (UNESCO). Image: Wikimedia Commons.
Malgre kriz repete, Ayiti pote reyalizasyon istorik, kiltirèl ak sosyal ki depase fwontyè li.
An 1804, ansyen esklav yo te fonde yon eta endepandan apre yo te bat lame kolonyal la.
Toujou egzisteSouverènte nasyonal ak memwa revolisyon an rete fondasyon idantite peyi a.
EnfliyansViktwa a te bay mouvman anti-esklavajis ak pèp kolonize yo yon egzanp istorik.
Egzistans Ayiti te kontredi lide rasis ki te sèvi pou jistifye esklavaj ak dominasyon kolonyal.
Toujou egzisteRevolisyon an kontinye etidye nan istwa Atlantik, dyaspora afriken ak mouvman liberasyon.
EnfliyansLi elaji imajinasyon politik sou libète, sitwayènte ak dwa moun.
[1] Encyclopaedia Britannica: Haitian Revolution · [2] Library of Congress: Haiti
Konplèks sa yo, bati nan kòmansman 19yèm syèk la, temwaye volonte pou defann nouvo nasyon an.
Toujou egzistePak Nasyonal Istorik la konsève kòm patrimwàn mondyal UNESCO.
EnfliyansLi se yon senbòl achitekti, rezistans ak fyète Karayib la.
Ayiti te bay Simón Bolívar refij ak sipò, avèk demann pou aboli esklavaj kote mouvman li a ta reyisi.
Toujou egzisteEpizòd la rete nan memwa diplomatik Ayiti ak Amerik Latin.
EnfliyansLi montre yon diplomasi ki te konekte souverènte ak emansipasyon.
[1] Wikipedia: History of Haiti · [2] Library of Congress: Haiti
Konstitisyon 1987 la rekonèt kreyòl ak franse kòm lang ofisyèl, epi li deklare kreyòl se lang ki simante tout Ayisyen.
Toujou egzisteKreyòl sèvi chak jou nan medya, lekòl, literati ak lavi piblik.
EnfliyansLi ankouraje alfabetizasyon, patisipasyon ak rechèch sou lang kreyòl yo.
Otè ayisyen yo devlope yon tradisyon rich an kreyòl ak franse sou memwa, migrasyon, pouvwa ak lavi chak jou.
Toujou egzisteLiv, pwezi, teyat ak tradisyon oral kontinye grandi ann Ayiti ak nan dyaspora a.
EnfliyansLiterati ayisyen an se yon pati enpòtan nan literati Karayib ak frankofòn.
Atis ayisyen yo kreye lang vizyèl rekonèt pou koulè, listwa, espirityalite ak obsèvasyon sosyal.
Toujou egzisteAtelye, galri, mize ak atis endepandan kontinye tradisyon an.
EnfliyansAtizay ayisyen prezan nan koleksyon ak ekspozisyon entènasyonal.
Konpa ak lòt tradisyon melanje rit Afriken, Karayib ak enfliyans modèn nan yon son ayisyen diferan.
Toujou egzisteMizik la viv nan fèt, radyo, sèn dijital ak kominote dyaspora yo.
EnfliyansKonpa enfliyanse mizik dans nan Karayib la epi UNESCO enskri li sou lis patrimwàn imateryèl an 2025.
Soup joumou konekte manje, memwa liberasyon ak selebrasyon premye janvye.
Toujou egzisteFanmi ann Ayiti ak nan dyaspora a kontinye prepare li.
EnfliyansUNESCO te enskri tradisyon an sou lis patrimwàn kiltirèl imateryèl an 2021.
Peyizan yo soutni peyi a pandan plizyè jenerasyon atravè konesans sou tè, grenn, rekòt ak komès lokal.
Toujou egzisteAgrikilti familyal ak mache yo toujou esansyèl pou manje ak revni.
EnfliyansKonesans sa yo ka sèvi agroekoloji, rezilyans klimatik ak sekirite alimantè.
Pwofesè, lekòl kominotè, inivèsite ak òganizasyon yo fòme jenerasyon malgre mank resous ak kriz.
Toujou egzisteRezo piblik, prive, relijye ak kominotè yo kontinye sèvi elèv yo.
EnfliyansPwofesyonèl ki fòme ann Ayiti kontribye lakay ak aletranje.
Pwofesyonèl lasante ak òganizasyon kominotè yo kontinye bay swen pandan epidemi, tranblemanntè ak ensekirite.
Toujou egzisteKlinik, lopital ak ajan sante kominotè rete poto mitan sistèm nan.
EnfliyansEksperyans yo montre valè rezo lokal ak patenarya ki rann kont.
Konstitisyon an tabli dwa fondamantal, separasyon pouvwa ak prensip patisipasyon demokratik.
Toujou egzisteLi rete yon referans legal ak sivik, menm lè aplikasyon li pa konplè.
EnfliyansLi bay sitwayen ak òganizasyon yo yon baz pou mande responsablite.
Rekonèt echèk yo pa vle di meprize pèp la; sa ede idantifye sistèm ak desizyon ki dwe chanje.
Konpetisyon pou pouvwa, koudeta, kriz konstitisyonèl ak entèvansyon etranje.
KonsekansPolitik piblik koupe, envestisman bese, epi konfyans febli.
Kontwòl fèb, finans piblik ki pa transparan ak jistis ki manke kapasite.
KonsekansResous piblik pèdi, sèvis yo degrade, epi sitwayen yo pèdi konfyans.
Politizasyon, mank finansman, woulman pèsonèl ak santralizasyon.
KonsekansLalwa ak sèvis yo aplike yon fason inegal.
Planifikasyon kout tèm, patisipasyon limite ak absans swivi.
KonsekansPwogram yo chanje san rezilta dirab ni evalyasyon piblik.
Konsantrasyon opòtinite, tè, sèvis ak kapital nan kèk zòn ak gwoup.
KonsekansMilyon moun rete lwen travay desan ak sèvis debaz.
Trafik zam, ekonomi ilegal, feblès lapolis ak jistis, ak kriz politik.
KonsekansLanmò, deplasman, lekòl ak biznis fèmen, epi dwa moun vyole.
Envestisman ki pa kontinyèl, antretyen fèb, risk natirèl ak kwasans san plan.
KonsekansWout, dlo, sanitasyon, transpò ak koneksyon rete limite.
Povrete, distans, frè, mank pwofesyonèl ak dezòd sekirite.
KonsekansTimoun pèdi aprantisaj epi fanmi yo pote chay maladi ki te ka evite.
Debwazman, ewozyon, jesyon fatra fèb ak presyon ekonomik sou tè a.
KonsekansRisk inondasyon, pèt tè fètil ak vilnerabilite klimatik ogmante.
Baz pwodiksyon etwat, enpòtasyon wo, aksè limite ak kapital ak èd ki pafwa ranplase kapasite lokal.
KonsekansChòk ekstèn frape pi fò epi priyorite donatè ka domine plan nasyonal.
Bidjè yo favorize konstriksyon, men yo neglije operasyon, fòmasyon ak reparasyon.
KonsekansEnvestisman pèdi valè epi kominote yo retounen nan menm bezwen yo.
Opòtinite rate yo pa sèlman bagay pou regrèt; yo ka tounen leson pou pwochen desizyon yo.
Plizyè peryòd rekonstriksyon ak refòm riral.
Sa ki te ka fètIrigasyon, depo, kredi, rechèch ak aksè mache te ka bati sekirite alimantè.
Lè patrimwàn istorik ak kòt peyi a te ka jwenn planifikasyon dirab.
Sa ki te ka fètSekirite, konsèvasyon ak antrepriz lokal te ka distribye plis revni nan rejyon yo.
[1] UNESCO: National History Park · [2] World Bank: Haiti overview
Apre 1986 ak nan chak gwo pwogram rekonstriksyon.
Sa ki te ka fètYon sistèm piblik solid an kreyòl ak franse te ka diminye inegalite epi prepare travayè kalifye.
[1] Constitute Project: Haiti 1987 · [2] World Bank: Haiti overview
Faz ouvèti komès ak devlopman zòn endistriyèl.
Sa ki te ka fètTransfòme rekòt ak matyè lokal te ka kreye djòb pi estab ak ekspòtasyon divèsifye.
Ekspansyon telefòn mobil, entènèt ak talan dyaspora a.
Sa ki te ka fètKoneksyon abòdab, idantite dijital ak fòmasyon te ka elaji sèvis ak antreprenarya.
Chak refòm sektè elektrisite ak bese pri teknoloji solè.
Sa ki te ka fètRezo transparan ak mikwo-rezo te ka amelyore pwodiksyon, lekòl ak lopital.
Apre siklòn, tranblemanntè ak gwo pakè asistans yo.
Sa ki te ka fètEstanda rezistan, kat risk ak fon antretyen te ka pwoteje envestisman.
Chak vag migrasyon ak transfè konesans, kapital ak lajan.
Sa ki te ka fètMekanis klè pou envestisman ak sèvis piblik te ka depase depandans sou transfè prive.
Okipasyon, misyon entènasyonal ak gwo peryòd èd.
Sa ki te ka fètLidèchip lokal, transparans ak transfè kapasite te ka bay plis rezilta dirab.
[1] Library of Congress: Haiti · [2] World Bank: Haiti overview · [3] BINUH
Sitou apre tranblemanntè 2010 ak 2021 yo.
Sa ki te ka fètKowòdinasyon piblik, lojman an sekirite ak kontwòl kominotè te ka rebati pi jis.
Apre 1986 ak nan chak tranzisyon politik.
Sa ki te ka fètEleksyon kredib, pati pwogramatik, jistis endepandan ak gouvènman lokal te ka konsolide demokrasi.
Difikilte Ayiti yo soti nan yon melanj chay istorik, chwa politik, feblès enstitisyonèl ak chòk ekstèn.
Anba menas fòs, Lafrans te egzije 150 milyon fran an 1825 pou rekonèt endepandans; kantite a te redui pita, men dèt la te peze sou finans peyi a pandan plizyè dizèn ane.
Pouvwa esklavajis ak kolonyal yo te pran tan pou rekonèt nouvo repiblik la epi yo te limite relasyon li.
[1] Encyclopaedia Britannica: Haitian Revolution · [2] Library of Congress: Haiti
Etazini te okipe Ayiti soti 1915 rive 1934, li te kontwole finans ak administrasyon epi li te rankontre rezistans ame.
[1] Wikipedia: History of Haiti · [2] Library of Congress: Haiti
Soti 1957 rive 1986, rejim François ak Jean-Claude Duvalier yo te itilize represyon epi yo te febli lavi demokratik.
[1] Wikipedia: History of Haiti · [2] Library of Congress: Haiti
Tranblemanntè, siklòn ak epidemi frape yon peyi kote enfrastrikti ak kapasite leta deja limite.
Analiz: lè règ yo pa estab, aktè yo chèche pwoteksyon kout tèm; sa febli enstitisyon yo ankò.
Analiz: konsantrasyon pouvwa ak eksklizyon majorite a limite lejitimite; refòm mande responsablite nan leta, sektè prive ak sosyete sivil.
Analiz: asistans ki pa ranfòse enstitisyon lokal ka rezoud yon ijans pandan li kite depandans lan an plas.
Seksyon sa a separe enfòmasyon ki gen sous ak analiz ki ouvè pou deba.
Wi. Defi grav pa pwouve enkapasite yon pèp; yo montre kondisyon gouvènans ki dwe bati, pwoteje ak mezire.
Rekritman sou merit, memwa administratif ak sèvis ki kontinye malgre chanjman politik.
Lalwa aplike pou tout moun, ak tribinal endepandan ak aksè ak jistis.
Sitwayen yo respekte byen piblik, chèche enfòmasyon epi mande kont san vyolans.
Yon kalandriye posib, administrasyon endepandan ak rezilta ki ka verifye.
Bidjè, kontra ak rezilta piblik, ak sanksyon lè gen abi.
Resous ak otorite pi pre kominote yo, avèk kontwòl lokal.
Aprantisaj de baz, fòmasyon pwofesyonèl ak edikasyon sivik aksesib.
Fanm, jèn, moun andeyò ak gwoup majinalize patisipe nan desizyon yo.
Plis pwodiksyon lokal, taks jis ak finansman piblik ki pa depann sèlman de èd.
Lapolis pwofesyonèl, jistis fonksyonèl ak prevansyon kominotè.
Objektif nasyonal ki siviv eleksyon epi ki mezire ak endikatè piblik.
Kapasite pou gouvène grandi lè règ yo pi fò pase moun, sèvis la pi enpòtan pase privilèj, epi rezilta yo vizib.
Yon avni diferan mande aksyon ki ka mezire sou plizyè jenerasyon, pa yon sèl pwomès.
Ayiti deklare endepandans li apre viktwa revolisyon an.
Lafrans rekonèt Ayiti anba kondisyon yon endamnite 150 milyon fran, pita redui.
Twoup ameriken antre Ayiti epi okipasyon an dire jouk 1934.
Dènye twoup ameriken yo kite peyi a.
Eleksyon li ouvri yon peryòd diktati dinastik ki dire jouk 1986.
Jean-Claude Duvalier kite peyi a apre mobilizasyon popilè.
Konstitisyon an tabli dwa demokratik, separasyon pouvwa ak de lang ofisyèl.
Nan ane bisantnè a, yon soulèvman ak depa Prezidan Aristide mennen nan yon lòt tranzisyon.
Tranblemanntè 12 janvye a lakòz gwo pèt imen ak destriksyon nan zòn Pòtoprens.
Prezidan Jovenel Moïse asasinen an jiyè; yon tranblemanntè frape sid peyi a an out.
Yon konsèy tranzisyon pran fonksyon nan mitan kriz sekirite ak enstitisyonèl la.
Nou pa ka chanje sa ki pase, men nou ka etidye li onètman, pran responsablite epi òganize sa ki vini apre.
1804 te ban nou libète. Sa n ap bati apre a se responsablite nou.